19. maja 2020. nakon više sedmica međunarodnog otpora, mađarski parlament je sa 133 glasa za i 57 protiv usvojio prijedlog zakona čiji je Član 33. predlagao da se „spol“ zamijeni sa „spol dodijeljen po rođenju“ u nacionalnom registru i ličnim dokumentima.
Usvajanje ovog zakona znači da će zakonsko prepoznavanje roda u Mađarskoj sada biti nemoguće pod bilo kojim uslovima, jer će se „spol“ u ličnim dokumentima spominjati isključivo kao nepromjenjiva karakteristika „spola dodijeljenog po rođenju“, što će onemogućiti trans i interspolnim osobama da mijenjaju svoje lične dokumente u skladu sa svojim identitetom.
Situacija za trans i interspolne osobe u Mađarskoj je i prije usvajanja ovog zakona bila loša. Prema 'Drugom LGBTI istraživanju ' Agencije osnovnih prava koje je objavljeno prošle sedmice, čak 76% trans osoba u Mađarskoj smatra da se mađarska vlada "definitivno ne bori protiv predrasuda i netolerancije prema LGBTI osobama", u poređenju sa prosjekom u EU (38%). Uz to, 84% trans ispitanika/ca je izvijestilo da je glavni razlog povećanja predrasuda, netolerancije i nasilja u zemlji „negativan diskurs i stav političara/ki i/ili političkih stranaka.“
Međunarodno negodovanje i otpor prema usvajanju ovog zakona je bilo ogromno, hiljade osoba je na društvenim mrežama izražavalo protest koristeći #drop33 kako bi ukazali/e na ovaj diskriminatorni član zakona. Protest protiv ovog članka izrazili/e su i komisionar za ljudska prava Vijeća Europe, Europski Parlament, Ujedinjene nacije i mnogi/e drugi/e.
"Pravno prepoznavanje roda temelj je pristupa jednakosti i nediskriminacije za trans i interspolne osobe. Bez toga, ove grupacije podliježu ogromnoj stigmi, diskriminaciji, uznemiravanju i nasilju. I to svaki put kad koriste svoje lične dokumente - bilo u banci, prilikom odlaska ljekaru, prilikom prijavljivanja za posao." – rekla je Katrin Hugendubel, direktorica zagovaranja ILGA-Europe.
„Interspolnim osobama također može biti potreban pristup zakonskom prepoznavanju roda, te su podložni diskriminaciji i stigmi ako ta praksa nije omogućena. Prema istraživanju FRA-e, 21% interspolnih Mađara/ica smatra da su barijere ka zakonskom prepoznavanju roda najveći problem." – nadovezuje se Dan Christian Ghattas, izvršni direktor OII Europe.
Europski sud za ljudska prava dosljedno i jasno tvrdi da zakonsko priznavanje roda spada u pravo na privatni i porodični život u europskom pravnom okviru, i da je posebno zaštićen članom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima. Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava ukazuje na to da bi lična karakteristika „spola“, sve dok je države javno bilježe u registrima, trebala biti podložna izmjeni zbog zaštite ljudskih prava trans i interspolnih osoba na privatni i porodični život, zdravlje, brak i dr.
"Zgroženi/e smo ovom odlukom povlačenja već uspostavljenih prava." rekao je Masen Davis, privremeni izvršni direktor Transgender Europe (TGEU). „Trans i interspolne osobe u Mađarskoj, kao i svi/e ostali/e Mađari/ce, trebali/e bi imati jednako zaštićena ljudska prava, koja neće biti podložna diskriminaciji."